уторак, 9. август. 2011. 01:08

Najvažnije organsko đubrivo svakako je stajnjak. Stajnjak predstavlja osnovno đubrivo jer sadrži sve hranjive elemente potrebne za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujući svojim organskim sastavima, stajsko đubrivo popravlja fi zičke, hemijske i biološke osobine zemljišta. S toga je njegov značaj nezamjenljiv. Stajsko đubrivo se redovno tokom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim površinama (povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost.

Pre svega, nasade obezbjeđuje neophodnim hranjivim tvarima te popravlja strukturu tla. Međutim, stajsko đubrivo treba znati adekvatno i primeniti. Naime, malo je poznato da stajnjak koji nezaštićen ostaje u polju, u voćnjaku ili vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svog kvalitativnog sastava. Ako pak na takav način ostane desetak dana izgubit će više od trećine svog kvalitativnog sastava, dok u slučaju da prezimi na otvorenom polju stajsko đubrivo izgubi čak polovinu svog kvalitativnog sastava. Zbog svega navedenog odmah po razbacivanju stajsko đubrivo treba i zaorati. Ukoliko nas u tom poslu spreči nevreme ili neka druga nepogoda, isterano stajsko đubrivo možemo ostaviti nekoliko dana na parceli, ali samo u manjim hrpicama prekrivenim slojem zemlje ili najlonom. Ako to pak ne bi učinili delovanjem atmosferilija stajsko đubrivo bi se brzo isušilo i u kontaktu sa vazduhom došlo bi do aktiviranja mikroorganizama koji bi brzo razgradili njegove hranjive sastojke. Te štetne posljedice razgradnje i ispiranja ubrzavaju vetrovi i kišne padavine a iz đubriva bi se posebice nepovratno izgubilo mnogo azota koji bi „izlapio“ u vidu amonijaka dok bi fosfor i kalij otekli u tlo ispod ili oko đubrišta. Stajsko đubrivo nabavljajte na provjerenim mjestima!

Svedoci smo činjenice kako se u poslednje dve decenije stočni fond na našim terenima doslovce prepolovio. A upravo stočna grla proizvode stajsko đubrivo. Npr, na velikim farmama koje stoku hrane silažom, sjenažom i koncentratima (izbalansirana hranidba) jedno govedo tokom godine dana proizvede oko 10 tona stajskog đubriva. S druge strane, jedan konj proizvede oko 7 tona a jedna ovca svega 0,5 tona stajskog đubriva. Kada u obzir uzmemo činjenicu da se na našim domaćinstvima stočna grla hrane minimalnim količinama hrane onda je jasno da su i proizvedene količine stajskog đubriva znatno (duplo) manje. Osim toga, konji su postali životinje koje su prvenstveno atrakcija, tako da njihovo đubrivo ne možemo više ni nabaviti. A konjsko đubrivo je izuzetno traženo zbog činjenice da sadrži 40 % više azota, 45 % više fosfora i 15 % kalijuma u odnosu na goveđe stajsko đubrivo. Ali i pored svega navedenog, ukoliko to od njih zatražite, prodavci i preprodavci stajskog đubriva rado će vam dopremiti neograničene količine. Dakle, treba obratiti pažnju na vrstu navedenog đubriva i njegov sastav koji je u većini slučajeva i neprimjeren. Naime, obično se dešava da zbog neadekvatne kontrole

svježe stajsko đubrivo sadrži i velike količine pilotine i ugljene prašine. Pilotina je prisutna zbog potrebe postizanja količine, dok je cilj ugljene prašine stvoriti dojam kako crna boja predstavlja upravo odstajalo i pravilno zgorelo stajsko đubrivo. Kada se navedeno «organsko đubrivo» unese u nasade, osim što se u njima pokvari ionako upitna struktura tla, obično dolazi i do pojave korovskih vrsta koje nisu svojstvene dotičnom podnevlju. Osim toga, svež stajnjak redovno sadrži klijave korovske sjemenke koje se đubrenjem šire po nasadu. Šta više, većina korovskih sjemenki može proći neoštećeno kroz probavni trakt domaćih životinja. Pojedinim vrstama korova to izuzetno pogoduje pa, primera radi, seme pepeljuge (Chenopodium album) čak ima bolju i veću klijavost ukoliko prođe kroz probavni trakt životinja. S druge strane, u stajnjaku nakon mesec dana zrenja blizu 95 % sjemenki izgubi svoju klijavost, a nakon 4 meseca klijavih semenki više uopšte nema. Zbog te činjenice dešava se da se u voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima pojave korovske vrste koje nisu poznate i udomaćene na našem podneblju.

Peletirano organsko đubrivo

Kako bi se prevladali problemi sa nestašicom stajskog đubriva koja je uslovljena smanjenjem stočnog fonda i sve manjom produkcijom stajskog đubriva, na našem tržištu su se pojavila komercijalna pakovanja stajskog đubriva. Njegov značaj je utoliko veći ukoliko nam je poznata činjenica kako peletirano stajsko đubrivo u svom sastavu nema niti može imati štetne primese poput sjemenki korova, uzročnika bolesti i štetnika. Skladno tome, razbacivanjem peletiranog organskog đubriva nipošto ne možemo raširiti štetne korovne vrste, kao što je to slučaj s kupljenim „domaćim“ stajskim đubrivom. Osim toga, prošle je godine zabeleženo nekoliko slučajeva oboljevanja poljoprivrednika od bruceloze a sve zbog činjenice da su kupili i razbacivali neadekvatano tj. zaraženo stajsko đubrivo.

Kada se u obzir uzme činjenica da se đubrivo nalazi u vidu peleta odnosno malih granula, promjera 2-5 mm, postaje jasno da se time olakšava njegovo rasipanje po proizvodnim površinama. Drugim rečima, stajsko đubrivo sada možemo razbacivati jednostavno i lako, slično mineralnim đubrivima. Na našem tržištu možemo pronaći tri varijante navedenog đubriva i to: goveđe đubrivo u kombinaciji s konjskim, čisto kokošije đubrivo i kombinaciju goveđeg, konjskog i mineralnog đubriva. Naime, zbog činjenice da su se cijene mineralnih đubriva udvostručile nabavljen je oblik peletiranog organskog đubriva (goveđe + konjsko) koji u svom sastavu ima i primesu mineralnog đubriva prikladnog za jesensku primjenu u voćnjacima i vinogradima.